Ministar Žigmanov čestitao praznik pripadnicima hrvatske zajednice u Republici Srbiji, blagdan svetog Josipa

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Tomislav Žigmanov čestitao je pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji njihov nacionalni praznik, 19. mart, blagdan svetog Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda.

Blagdan svetog Josipa, tesara iz Galileje, zaručnika Marije i Isusovog hranitelja, jedan je od četiri praznika Hrvata koji, prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, praznuju pripadnici hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Odluka o tome usvojena je na sednici Nacionalnog saveta hrvatske nacionalne manjine sredinom 2005. godine i potvrđena od strane Saveta za nacionalne manjine. Sveti Josip je kao zaštitnik hrvatskog naroda proglašen odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine.

 

Hrvati u Srbiji su autohton narod, koji prostore, pre svega Vojvodine, nastanjuje u migracijama, koje su se u nekoliko talasa odvijale od poznog srednjeg veka pa sve do kraja 20. veka. Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u Republici Srbiji živi 39.107 Hrvata, što je, kao i u slučaju brojnih drugih nacionalnih manjina, kao i većinskog srpskog stanovništva, značajan demografski pad u odnosu na popis od pre deset godina.

Status nacionalne manjine Hrvati u Srbiji stekli su usvajanjem pomenutog Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz februara 2002. godine, čime se svrstavaju u grupu tzv. novih nacionalnih manjina. Više od tri četvrtine pripadnika ove nacionalne zajednice živi na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, znatan broj ih živi u Beogradu te u drugim većim gradovima u Srbiji. Teritorijalno su izuzetno disperzirana zajednica – ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nisu ni u relativnoj većini. Grad Subotica njihov je obrazovni, kulturni i politički centar. Najveći deo Hrvata je rimokatoličke veroispovesti.

Tokom istorije, Hrvati u Srbiji sačuvali su svoj nacionalni identitet, a u proteklih 20 godina su uspeli da uspostave respektabilnu manjinsku nacionalnu infrastrukturu. Najrazvijenije područje rada je prostor kulture – više od 40 društava, 30-ak objavljenih knjiga, naučni i časopis za književnost. Sa ponosom ističu kako je najcitiraniji naučnik u Srbiji – akademik Ivan Gutman iz Sombora, pripadnik hrvatske zajednice.

O informisanju na hrvatskom jeziku brine nedeljnik „Hrvatska riječ“, 15-o minutni dnevni informativni program na Radio-televiziji Vojvodine, dve polusatne emisije nedeljno na Trećem programu Radio Novog Sada, te nekoliko listova u okviru Katoličke crkve i kulturnih društava. Obrazovanje na hrvatskom jeziku održava se od vrtića do srednje škole, u nekoliko škola na teritoriju Grada Subotice i Bačkog Monoštora, a službena upotreba hrvatskog jezika i pisma je u institucijama AP Vojvodine, Grada Subotice i 15-ak naseljenih mesta. O svemu tome brine Nacionalni savet hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, a političku artikulaciju interesa sprovodi najjača politička stranka, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.

Preporučujemo...