Republika Srbija je višenacionalna i multikulturna država u kojoj uz većinski srpski narod žive i pripadnici velikog broja nacionalnih manjina i različitih religijskih i jezičkih grupa koje se među sobom razlikuju po brojnosti, prostornom razmeštaju, etničkim, religijskim, jezičkim, kulturnim i obrazovnim,običajnim i drugim osobenostima.
Prema popisu stanovništva iz 2022. godine, od ukupno 6.647.003 stanovnika Republike Srbije, najviše je Srba – 5.360.239, dok preostalih 26 brojnijih grupa stanovništva prikazanih u tabeli čini ukupno 801.103 lica, ili 12,05%. Osim Srba, najbrojniji su Mađari, kojih je 184.442 (2,77%), Romi kojih je 131.936 (1,98%) i Bošnjaci kojih je 153.801 (2,31%). Od grupa pobrojanih u tabeli, najmanje brojni su Poljaci, kojih je 615, Grci (690) i Jevreji (709).
| Popis 2022. godine | ||
| Broj | % | |
| Срbi | 5.360.239 | 80,64 |
| Albanci | 61.687 | 0,93 |
| Aškalije | 1.307 | 0,02 |
| Bošnjaci | 153.801 | 2,31 |
| Bugari | 12.918 | 0,19 |
| Bunjevci | 11.104 | 0,17 |
| Vlasi | 21.013 | 0,32 |
| Goranci | 7.700 | 0,12 |
| Grci | 690 | 0,01 |
| Egipćani | 1.484 | 0,02 |
| Jevreji | 709 | 0,01 |
| Jugosloveni | 27.143 | 0,41 |
| Mađari | 184.442 | 2,77 |
| Makedonci | 14.767 | 0,22 |
| Muslimani | 13.011 | 0,20 |
| Nemci | 2.573 | 0,04 |
| Poljaci | 615 | 0,01 |
| Romi | 131.936 | 1,98 |
| Rumuni | 23.044 | 0,35 |
| Rusi | 10.486 | 0,16 |
| Rusini | 11.483 | 0,17 |
| Slovaci | 41.730 | 0,63 |
| Slovenci | 2.829 | 0,04 |
| Ukrajinci | 3.969 | 0,06 |
| Hrvati | 39.107 | 0,59 |
| Crnogorci | 20.238 | 0,30 |
| Česi | 1.317 | 0,02 |
| Ukupan broj stanovnika | 6.647.003 | |
Položaj pripadnika nacionalnih manjina u Republici Srbiji uređen je Ustavom, zakonima i potvrđenim međunarodnim ugovorima. Ustav pripadnicima nacionalnih manjina, pored prava koja su zajemčena svim građanima, jemči i dodatna individualna ili kolektivna prava. Putem kolektivnih prava pripadnici nacionalnih manjina, neposredno ili preko svojih predstavnika učestvuju u odlučivanju ili sami odlučuju o pojedinim pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazovanje, obaveštavanje i službenu upotrebu jezika i pisma. Radi ostvarenja prava na samoupravu u ovim oblastima pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati svoje nacionalne savete.
Potvrđeni međunarodni ugovori sastavni su deo pravnog poretka Republike Srbije i neposredno se primenjuju, a manjinska prava se tumače u skladu sa važećim međunarodnim standardima i praksom međunarodnih institucija koje nadziru njihovo sprovođenje. Republika Srbija je strana ugovornica Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima i sprovodi ih, što je potvrđeno i u procesu monitoringa od strane nadležnih tela Saveta Evrope. Do sada je u procesu monitoringa podneto pet državnih izveštaja o sprovođenju Okvirne konvecije i šest državnih izveštaja o primeni Evropske povelje.
Od posebnog značaja za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji su Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, kojim je regulisan način ostvarivanja individualnih i kolektivnih prava koja su Ustavom ili međunarodnim ugovorima garantovana pripadnicima nacionalnih manjina, zatim Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, koji uređuje pitanja izbora, ovlašćenja i finansiranja nacionalnih saveta i Zakon o zabrani diskriminacije, koji detaljno razrađuje Ustavnu zabranu diskriminacije, između ostalog, i prema nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima. Osim pomenutih zakona, ostvarivanje prava nacionalnih manjina regulisano je i brojnim drugim zakonima kojima se razrađuju pojedina važna pitanja zaštite i ostvarivanja manjinskih prava i unapređuje položaj nacionalnih manjina, od zakona iz oblasti obrazovanja, kulture, informisanja i službene upotrebe jezika i pisama, do pravosudnih zakona i izbornog zakonodavstva.
Republika Srbija je u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, u okviru Pregovaračkog poglavlja 23, usvojila poseban Akcioni plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u skladu sa nadležnostima, sprovodi aktivnosti koje imaju za cilj da unaprede položaj nacionalnih manjina, a jedna od prioritetnih aktivnosti je priprema novog akcionog plana koji će biti baziran, pre svega, na preporukama nadležnih tela Saveta Evrope, kao i na izveštajima o napretku u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji.
